Za ovisnike o hrani, mozak na milkshake reagira jednako kao i na drogu. Mozak ovisnika o hrani prilikom konzumiranja hrane reagira jednako kao i mozak ovisnika o drogi kad konzumira drogu, tvrdi jedno od najnovijih istraživanja provedenih o hrani.
No, ono što začuđuje je to što ovisnici o hrani nisu nimalo deblji od onih koji vole više jesti, ali nisu ovisnici. Ova otkrića podupiru teoriju da je kompulzivno prežderavanje potaknuto dijelom i nagrađivanjem, tj osjećajem ugode koju osobe što se prejedaju imaju kad to rade, napisali su stručnjaci u online izdanju časopisu Archives of General Psychology. Mozak ljudi koji su ovisni o hrani ili drogi ispušta veću količinu dopamina u dijelu mozga koji se zove mezolimbički sustav i koji je zadužen za osjećaj nagrade, tj. ugode koju osjećamo zbog, naprimjer, hrane ili seksa.
Droge pojačavaju izlučivanje dopamina, što stvara osjećaj ugode i budi želju za još više droge, što uzrokuje ovisnost. Znanstvenici sa sveučilišta Yale istraživali su prehrambene navike žena pomoću skale za ovisnost o hrani kojom je ocjenjivana svaka žena prema njenim prehrambenim navikama. Sve su žene bile u prosjeku stare oko 21 godinu i bile su različite tjelesne građe, od mršavih do pretilih. Žene su podijeljene u nekoliko grupa na temelju toga koliko su ovisne o hrani i svakoj je skeniran mozak dok su im znanstvenici prikazivali različite slike. Na jednoj slici je bio čokoladni milkshake, a na drugoj otopina slična slini. U više od 60 posto slučajeva nakon pokazivanja slike ženama je dano da probaju jelo koje su vidjele na slikama. Kod žena kod kojih je test pokazao ovisnost o hrani, kad su dobile milkshake došlo je do aktiviranja djelova mozga koji se aktiviraju kod ovisnika kad konzumiraju drogu.
Kod sudionica kod kojih je skala pokazala visoku razinu ovisnosti pikantna hrana i želja za hranom je nadvladala želju da se smanji unos kalorija u organizam. Ono što je bilo iznenađujuće jest to da žene kojima je izmjerena ovisnost o hrani nisu bile deblje od onih koje nisu ovisne o hrani.